|
Društvena odgovornost u našem poslovanju
zauzima značajno mjesto i ogleda se u nekoliko zacrtanih
ciljeva:
-primjeni najviših etičkih standarda u
poslovanju
-neprekidnom podizanju kvaliteta usluga i
roba
-zaštiti životne sredine
-brizi o zaposlenima
-kvalitetu odnosa sa društvenom zajednicom
PRIMJENA NAJVIŠIH ETIČKIH STANDARDA U
POSLOVANJU
Ponašanje u skladu s etičkim normama jedan je
od osnovnih postulata našeg poslovanja i poslovne kulture, a
od svojih zaposlenih zahtijevamo izgradnju moralnog
integriteta. Reputacija firme koja pruža vrhunske
profesionalne usluge neposredno zavisi od vrijednosti koje
poštujemo i od načina na koji ih se pridržavamo.
Postoje određena
načela koji određuju standarde etičkog ponašanja naših
uposlenika. Konkretno, ta načela nude uputstva o primjerenom
etičkom i profesionalnom ponašanju, te pokrivaju područja od
ključne važnosti za zaposlene i društvo koje ih okružuje.
|
Iskrenost i moralni integritet |
Naše ponašanje određeno je iskrenošću i moralnim
integritetom. |
|
Profesionalno ponašanje |
Poslujemo u skladu s postojećim zakonima i u
njihovom duhu. |
|
Kompetentnost |
U svaki posao koji obavljamo za svoje klijente
unosimo odgovarajuće vještine i sposobnosti. |
|
Objektivnost |
Objektivni smo u formiranju svog profesionalnog
mišljenja,usluga i savjeta koje pružamo. |
|
Povjerljivost |
Poštujemo povjerljivost povjerenih nam informacija. |
|
Korektno poslovanje |
Pridržavamo se korektnih poslovnih praksi. |
|
Odgovornost prema društvu |
Prepoznajemo i uvažavamo uticaj koji imamo na
društveno okruženje. |
|
Poštovanje i korektan odnos |
Prema svojim koleginicama i kolegama odnosimo se s
poštovanjem, uvažavanjem i korektno. |
|
Odgovornost i odlučivanje |
Težimo da, kao najstarija i autentična BiH firma,
postanemo uzor u našoj branši u BiH, pri čemu
koristimo naše zajedničke vrijednosti kao temelj. |
PODIZANJE KVALITETA USLUGA I ROBA
Visok kvalitet i moralni integritet temelj su
profesionalnih usluga koje nudimo. Na tim se načelima
temelji struktura upravljanja firmom te naša kultura
tačnosti i odgovornosti. One utiču na formiranje naših
kontrolnih procesa i procedura prema kojima se naši
zaposleni svakodnevno ravnaju. IDEA PLUS je
posvećena primjeni najviših standarda profesionalnog
ponašanja te poštuje nezavisnost poslovanja i druge
profesionalne standarde.
Naše poslovanje je usmjereno na postizanje i
održavanje povjerenja javnosti i učvršćivanje naše
reputacije. Razvoj i reputaciju IDEA PLUS održavaju, prije
svega, naši stručnjaci i njihovi etički standardi,
profesionalna znanja, objektivnost i tehničke vještine.
BRIGA O ZAPOSLENIMA
Briga o zaposlenima u našoj firmi nije fraza.
Obezbjeđenje bezbjednog i zdravog radnog okruženja,
prioritetni je zadatak menadžmenta. Biti bezbjedan i zdrav
na radnom mjestu za nas znači mnogo više od provjetrene,
ugrijane i lijepe kancelarije.
Obrazovati se, svakoga dana i u svakom
pogledu, znači napredovati. Svi radnici koji žele u bilo kom
smislu da se obrazuju, formalno ili neformalno - imaju punu
moralnu i finansijsku podršku IDEA PLUS.
ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Gledano površno, po malo kom osnovu , IDEA
PLUS može biti ta koja ugrožava životnu sredinu. No, nije li
to samo varka? Ne zagađivati, ne oslobađa obaveze - biti
odgovoran prema zaštiti životne sredine.
Biće nam drago, ako opšta svijest, uskoro
evoluira na način da ovi redovi budu smiješni za nekoliko
godina. Od polovine 2009-e godine u prostorijama u
vlasništvu, ili pod zakupom IDEA PLUS, nema više NIJEDNE
standardne sijalice.
Rukovodimo se načelom da to nije puka ušteda
- to je pokazatelj našeg odnosa prema neobnovivim prirodnim
resursima. Samo mala Bijeljina ima oko 7.000 privrednih
subjekata x barem 5 sijalica + sva druga mjesta BiH x
privredni subjekti... pojedinačno malo-u zbiru je više nego
dovoljno!
A tek, kada bismo uspjeli da umjesto u
plastičnim, svakoga dana smeće iz firme izbacujemo u
razgradivim vrećicama? Ili, kad bismo dobili kontejner za
reciklažu?
KVALITET ODNOSA SA DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM
Pa šta je to tako novo i neobično u ovom, u
našem jeziku, trenutno novom izrazu? Ništa, sem što moramo
da shvatimo da on ne smije da bude izraz - zamjena za
sponzorstvo, prilika za pranje para, udvaranje vlasti,
tjeranje inata istoj...
Šta hoćemo da izbjegnemo : da ne pomažemo da
bi se hvalili i da bismo imali besplatan marketing. Najčešće
čak i utičemo na to da mediji nijednu našu pomoć ne
predstavljaju ni kao sponzorstvo, a kamoli kao milostinju.
Iako to nije ništa ružno, ne želimo ni da budemo
predstavljeni kao mecene. Ne želimo kroz našu pomoć da se
udvaramo ni vlasti, ni opoziciji. Ne
„padamo“
ni na patetiku, ni na pritiske, bilo koje vrste. Ne
interesuju nas ni velike teme, ni veliki interesi.
Pomažemo isključivo u oblastima zaštite
čovjekove okoline, obrazovanja i kulture. Sve druge
zahtjeve, nažalost ne možemo uzeti u razmatranje.
Pomažemo one društvene aktivnosti, projekte i
pojedince u svom okruženju, koje je društvo ili
zaboravilo, ili za njih nema vremena, ili možda samo
trenutno nema dovoljno para ?
Pomažemo samo one za koje smatramo da su
bolji, prosperitetniji i plemenitiji dio našeg okruženja.
One , koji su budućnosti potrebniji, nego mi, a svi mi koji
vrtimo neke pare na Balkanu - manje ili više smo samo
trgovci. Kad trgovac propadne - najčešće je sam kriv. Kad se
uništi priroda, onda generacije ispravljaju greške. Kad
propadnu obrazovanje ili kultura u nekoj državi - uvijek su
najmanje krivi oni koji se kulturom i obrazovanjem bave.
Zapravo, ako malo uljepšamo stvarnost i
pritom ulažemo u budućnost - zar ne pomažemo i sami sebi ?
NEKOLIKO PRIMJERA:
FEDRA 2007
Organizacioni
odbor Teatarskog festivala Bosne i Hercegovine
„FEDRA“, Bugojno i IDEA PLUS
sklopile su sporazum da se
nagrada za režiju na ovom festivalu zove „IDEA PLUS“
Novčani dio nagrade obezbjeđuje IDEA PLUS.
Prvi dobitnik ove nagrade bila je
Slađana Zrnić
za režiju predstave "Ženski razgovori"
Amaterskog pozorišta mladih - Trupa Milenijum, Srbac.

Stručni žiri 35. Teatarskog festivala Bosne i
Hercegovine FEDRA 2007 radio je u sastavu:
doc.dr. Lejla Panjeta,
mr. Vojislav Vujanović
Ljubiša Savanović, diplomirani glumac
FEDRA 2008
Drugi
dobitnik nagrade IDEA PLUS za najbolju režiju bio
je
Željko
Milošević
za režiju
predstave “Uho,
oko, obraz, trtica...”
u izvedbi Kulturne scene "Male stvari" iz Trebinja
Stručni
žiri 36. Teatarskog festivala Bosne i Hercegovine
FEDRA 2008. radio je u sastavu:
Strajo Krsmanović, teatrolog
Sead Đulić, pozorišni reditelj
Ljubiša Savanović, diplomirani glumac
FEDRA 2009
Treći
dobitnik, ponovo je bio Željko
Milošević za režiju
predstave
ŠEVA ILI SLAVUJ (Efraim Kišon) Gradsko pozorište Trebinje

OBRAZLOŽENJE:
ŽELJKO MILOŠEVIĆ ODVAŽNO
SUBLIMIRA RAZLIČITE POZORIŠNE ŽANROVE ISTOVREMENO
PROPITKUJUĆI FUNKCIJU I SMISAO SAVREMENIH POZORIŠNIH FORMI
2005-e
godine dali smo prvu fakultetsku stipendiju za školovanje na
smjeru Public relations i upravljanje ljudskim resursima.
Smatrali smo tada, da je edukacija takvih kadrova i te kako
potrebna budućnosti lokalne zajednice. Stipendija koju smo
dali, bila je u punom iznosu školarine.
Istu stipendiju, dali smo i 2006-e i
2007-me godine.
2006
godine, IDEA PLUS snažno je pomogla osnivanje NVO "Centar za
savremene komunikacije", čiji je osnovni cilj dizanje nivoa
komunikacije među ljudima kao osnove za demokratski
prosperitet. Njihov prvi projekat bio je otvaranje MEDIA
CENTRA, otvorenog za brojne nevladine organizacije. IDEA
PLUS, tom prilikom, opremila je kompletan MEDIA CENTAR
namještajem i tehnikom.
 

2006-e godine pomogli smo Udruženje
sportskih
ribolovaca Pelagićevo,
za projekat
razvoja specijalnog ribolovačkog revira, po principu “CATCH
UND
RELLEASE” (Uhvati i pusti).
Jednog
jula 2007-me, čuli smo priču da
avetinjski praznim Slobomir univerzitetom u sitne noćne sate
odjekuju zvuci harmonike. Sjajan student Akademije
umjetnosti, Goran Stevanović, koristio je noć da što više
vježba na fakultetskoj harmonici, jer sebi nije mogao da je
priušti. I zbog toga, ostajao da spava u vježbaonici. Tog
ljeta, pomogli smo mu da ode u Vašington na 60. svjetski kup
za harmonikaše. Postao je vicešampion svijeta. I nismo
ponosni zbog toga.
Više smo tužni... Molimo Vas, osvrnite se
oko sebe. Ko zna koliko takvih ima u Vašoj blizini...
2009-e godine pomogli smo Centru za savremene
komunikacije, Fondaciji Lorda Bajrona i Narodnoj biblioteci
„Filip Višnjić“ da organizuju panel diskusiju čiji su gosti
bili četvorica uglednih spoljno-političkih analitičara:

-James
Bisset, predsjednik “Fondacije lorda Bajrona”, bivši
načelnik Kanadske
imigracione službe, Ambasador Kanade u Jugoslaviji
(1990-1992), bivši direktor Svjetske agencije za
migracije,
-James
Jatras, direktor Američkog Savjeta za Kosovo, jedan od
partnera vodeće pravničke firme “Skver Sanders”, bivši
diplomata i analitičar republikanskog Nacionalnog komiteta u
Senatu SAD,
-prof.
dr Darko Tanasković, bivši amabasador Jugoslavije u
Turskoj i amabasador Srbije pri “Svetoj stolici”, jedan od
vodećih autoriteta za pitanja Islama i autor niza studija na
tu temu (Islam: dogma i život, 2008),
-dr
Srđa Trifković, politički analitičar iz Čikaga, izvršni
direktor “Fondacije lorda Bajrona”, dugogodišnji
spoljno-politički urednik američkog časopisa “Chronicles”.
  
2009-e pomogli smo MUZEJU SEMBERIJE da organizuje
izložbu „Vijek filma u Bijeljini“. Tom prilikom obezbijeđeno
je besplatno emitovanje filma „RASHOMON“, a svaki peti
posjetilac izložbe dobio je po besplatan DVD iz kataloga
DELTA VIDEO.
Ljeta 2009, otkupili smo prava za neke od najnovijih i
najatraktivnijih svjetskih cjelovečernjih dokumentarnih
filmova. I više nego solidno ih platili. Onda su nas, malo
poslije toga kontaktirali mladi ljudi iz organizacije
filmskog festivala o ljudskim pravima „Pravo ljudski“ koji
se svake jeseni održava u Sarajevu i pitali da li mogu da
otkupe prava za 2 filma iz tog paketa. Savršena prilika za
zaradu... A onda smo saznali šta je suština festivala,
sagledali kvalitet ideje i kvalitet ljudi koji se festivalom
bave... Nema takvih baš na svakom koraku u Bosni... I ne
samo da smo im filmove besplatno ustupili za festival, nego
smo odlučili da im poklonimo i premijeru. Televizije će
moći da emituju te filmove, tek nakon Festivala... Pravo
ljudski - zar ne ?


nazad na početnu

|